Najveći smo lanac nautičkih marina na Mediteranu, želimo to i ostati, a rasti po pitanju kvalitete i usluga

Najveći smo lanac nautičkih marina na Mediteranu, želimo to i ostati, a rasti po pitanju kvalitete i usluga

Intervju s dr.sc. Ivanom Herakom, članom Uprave ACI d.d. za financije, korporativno pravo i ljudske resurse, za hrvatsko izdanje The Economist, Svijet u 2023., prenosimo u cijelosti.

Glavni je preduvjet daljnjeg razvoja ACI-ja ishođenje produljenog roka trajanja koncesija za sve marine u sustavu, što nam trenutno predstavlja prioritet kojem smo posvećeni. Želim posebno napomenuti da su se ulaskom u EU bitno promijenile i okolnosti u vezi s produljenjem koncesija, obzirom da u tom segmentu treba poštivati i direktive Europske komisije.

 

ACI d.d. je s 22 marine i jednim sidrištem, od Umaga do Dubrovnika, najveći lanac nautičkih marina na Mediteranu. ACI raspolaže sa 6111 vezova, od čega 5435 u moru. Osnovnu djelatnost čini pružanje usluga godišnjeg, mjesečnog i dnevnog veza u lukama nautičkog turizma. Ostale djelatnosti, kao što su ugostiteljstvo, trgovina , charter i dr. obavljaju druge fizičke i pravne osobe temeljem ugovora o poslovnoj suradnji. Marine i sidrišta posluju na koncesijskim područjima, za što Društvo plaća koncesijske naknade, koje imaju svoju fiksnu i varijabilnu komponentu.

Redovne dionice Društva kotiraju na Zagrebačkoj burzi, a tržišna kapitalizacija na dan 30. rujna 2022. iznosi 838,5 milijuna kuna. ACI d.d. u vlasništvu je 667 dioničara, 78,58% udjela u vlasništvu je Republike Hrvatske. Drugi najveći dioničar je OTP Banka s 8,37% udjela. Na dan 30.rujna 2022. ACI broji 311 stalno zaposlenih i 53 radnika zaposlena na određeno vrijeme. Godišnji prihodi Društva u posljednjih nekoliko godina kreću se na razini između 220 i 240 milijuna kuna.

Ove tehničke podatke kao svojevrsnu osobnu kartu tvrtke ponudio nam je dr.sc. Ivan Herak, član Uprave ACI-ja za financije, korporativno pravo i ljudske resurse, kao dio razgovora o sadašnjem trenutku, ali i budućnosti najvećeg lanca nautičkih marina na Mediteranu.

Budući da ste zaduženi za financije, možete nam iz prve ruke reći kako je ACI poslovao u prvih devet mjeseci ove godine? Kakva je bilanca stanja tvrtke?

ACI je u prvih devet mjeseci ove godine ostvario najveće prihode u iznosu 194,7 milijuna kuna, najveću EBITDA-u od 95,4 milijuna kuna i najveću bruto dobit od 44,7 milijuna kuna u svojoj gotovo četrdesetgodišnjoj povijesti. Na spomenute rezultate utjecali su podizanje kvalitete usluga, stabilizacija epidemiološke situacije, kao i promišljena politika cijena kojom su djelomično kompenzirani efekti pandemije i rusko-ukrajinske krize.

Bilanca stanja tvrtke više je nego uzorna, obzirom da više od 90% aktive čine vlastita sredstva. Kreditne obaveze Društva, pored toga što imaju mali udio u strukturi pasive, povoljno su ročno strukturirane. Isto tako svi glavni financijski pokazatelji poslovanja Društva  pozitivnog su predznaka. Povoljan je i cash-flow, a Društvo je u svakom trenutku sposobno podmiriti dospjele obaveze.

 

Glavni preduvjet daljnjeg razvoja ACI-ja je ishođenje produljenog roka trajanja koncesija za sve marine u sustavu, što nam trenutno predstavlja prioritet kojem smo posvećeni

Rezultati su odlični, ali odgovaraju li po Vama ukupnim potencijalima kompanije?

Rezultati još uvijek ne korespondiraju s potencijalima Društva. Naime, problem male dodane vrijednosti koju kumulira sezonalna turistička ponuda koju smo formirali na atraktivnim jadranskim lokalitetima, ključni je problem hrvatskog turizma, pa tako i nautike kao njegove bitne sastavnice. Pored toga ACI je dugi niz godina izložen nizu problema koji predstavljaju objektivnu prepreku bržem razvoju, poput ograničenja koja proizlaze iz važeće prostorno– planske dokumentacije, zatim rokova trajanja koncesija za gospodarsko korištenje luka nautičkog turizma – marina te problematike  upisa pomorskog dobra i legalizacija izgrađenih objekata. Nadalje, Društvo raspolaže s neadekvatnom strukturom i kvalitetom vezova kao i sadržaja na kopnu. Dodatni problem predstavljaju ljudski resursi,  prvenstveno dobna struktura djelatnika. Zaključno, stanje proizvoda nije zadovoljavajuće, što je nesporno vidljivo i iz strukture prihoda ACI-ja u kojem dominiraju prihodi od iznajmljivanja vezova.

Svim marinama u sustavu ACI-ja 2030. istječe koncesija, što predstavlja zapravo u ovom trenutku ključni izazov, da ne kažemo problem ACI-ja ?

Upravo je trajanje koncesije čimbenik koji najviše ograničava potencijal razvoja ACI-ja. Naime, nakon početnog rasta i uzleta 80-tih godina prošlog stoljeća, uslijedilo je ratno razdoblje i dugi niz godina poslovanja s gubitkom, zbog čega su infrastruktura i sadržaji marina uvelike zapušteni. Od 2007. u sustav je uloženo više od  750 milijuna kuna, daleko više od tada planiranih 200 milijuna kuna, kako bi se marine dovele na prihvatljivu razinu uređenosti koju specifična klijentela traži. No, da bi ACI kvalitetom i rasponom usluga mogao konkurirati marinama na Mediteranu i Jadranu, kako bi bio u mogućnosti zadovoljiti sve standarde zaštite okoliša i osigurati željeni stupanj sigurnosti potrebno je izvršiti znatna ulaganja čija je isplativost u postojećim uvjetima preostalog „trajanja“ koncesije krajnje upitna. stoga je glavni preduvjet daljnjeg razvoja ACI-ja ishođenje produljenog roka trajanja koncesija za sve marine u sustavu, što nam trenutno predstavlja prioritet kojem smo posvećeni. Želim posebno napomenuti da su se ulaskom u EU bitno promijenile i okolnosti u vezi s produljenjem  koncesija, obzirom da u tom segmentu treba poštivati i direktive Europske komisije.

Za ACI je od iznimne važnosti Zakon o morskim lukama i pomorskom dobru koji uskoro ide u Sabor. Kakav je stav ACI-ja u odnosu na radne verzije spomenutog Zakona?

U bitnome, očekujemo da spomenuti Zakon valorizira ulaganja koncesionara. U suprotnome, bude li Zakon, primjerice, propisivao da se koncesija pod danim uvjetima može, ali i ne mora produžiti, otvorit će se cijeli niz pitanja, kao što su pitanja pravne sigurnosti izvršenih ulaganja, a sve to u odnosu na činjenicu da nisu poznati kriteriji po kojima se donose odluke treba li nekome produžiti koncesiju ili ne. Ne manje važno je i pitanje osiguranja jednakog položaja gospodarskih subjekata na tržištu, obzirom da je neprihvatljivo da se za ista ulaganja jednom subjektu može odobriti produljenje koncesije, a drugome ne.

Najavljena je i diversifikacija poslovanja ACI-ja. Što točno pod time podrazumijevate?

Premda je izrada nove strategije održivog razvoja ACI d.d. za razdoblje 2023.-2027. u tijeku, već sada možemo reći da se diversifikacija poslovanja nameće kao jedan od osnovnih uvjeta stabilnosti poslovanja i podizanja razine prihoda Društva. Naime, samo Društvo uglavnom se oslanja na pružanje usluga korištenja veza, dizanja i spuštanja plovila, parkinga, pranja plovila te zanemarivog dijela ostalih turističkih usluga. Navedeno je rezultiralo strukturom prihoda u kojoj većinski udio zauzima prihod po osnovi veza, a samo Društvo time postaje izuzetno zavisno o kretanjima tržišta nautičkog turizma te premalo koristi gospodarski i turistički potencijal destinacija u kojima su smještene pojedine marine. stoga u predstojećem razdoblju Društvo namjerava dio svojih resursa – financijskih i ljudskih – uložiti u razvoj ugostiteljskih (hotelijerstvo) i trgovačkih djelatnosti (maloprodaja), charter turizam te u razvoj servisnih djelatnosti.

Vodi li to i prema osnivanju vlastite charter flote?

Hrvatska je trenutno vodeća charter destinacija u svijetu, a charter turizam najdinamičniji hrvatski turistički proizvod s konstantnim i postojanim stopama rasta posljednjih 15-ak godina. Razvoj vlastite charter flote, obzirom na glavnu djelatnost Društva i postojeće tržišne okvire, nameće se kao logičan izbor koji će doprinijeti diversifikaciji poslovanja.

Kakva je trenutna situacija sa strateškim ACI-jevim projektom luke nautičkog turizma Rijeka?

Projekt kojeg smo započeli s grupacijom Lürssen zasigurno spada među najvažnije projekte u novijoj povijesti Rijeke, ne samo zbog očekivanih gospodarskih benefita i činjenice da će Rijeku pozicionirati na nautičkoj karti Hrvatske, već prvenstveno zbog toga što će inicirati tranziciju arhaične, naslijeđene strukture riječkog gospodarstva. Usudio bih se reći da ovaj projekt predstavlja svojevrsni lakmus papir za Hrvatsku, kako zbog činjenice da je do njegove realizacije došlo prvenstveno zahvaljujući Vladi Republike Hrvatske, tako i zbog činjenice da je dionik u projektu ACI, koji se 78% nalazi u vlasništvu Republike Hrvatske, dok je drugi dionik u projektu respektabilna njemačka kompanija Lürssen koja je pored spomenutog ulaganja i kupnje većinskog paketa Liburnije hotela Opatija izrazila namjeru ulagati i u druge projekte u Hrvatskoj.  

Bivša Uprava zagovarala je projekt nabave hidroaviona. Ostajete li pri tome?

Projekt ACI AIR u naravi predstavlja proširenje osnovne djelatnosti ACI-ja na pružanje komercijalnih usluga prijevoza putnika hidroavionima.  U odnosu na pokretanje tog projekta imamo studiju KPMG-a, odluku „stare“ Uprave, NO i skupštine ACI-ja, koji su dali „zeleno“ svjetlo pokretanju projekta. spomenutu nabavu hidroaviona lukrativnom je u svojoj studiji-reviziji projekta ocijenio i Institut za turizam Republike Hrvatske. Međutim, promišljanje većinskog dijela Uprave Društva ide u pravcu da se projekt testira kroz dodatno primarno istraživanje na terenu.

Jeste li zadovoljni rezultatima projekta ACI SAIL ?

ACI Sail je bivša Uprava procijenila kao projekt koji generira novu ponudu u portfelju usluga ACI d.d. Naime, tada je procijenjeno da u okviru nautičkog turizma postoji prostor za vrhunsku školu jedrenja te vrhunski crew charter, što je nastavak početne vizije ACI-ja, a komplementarno djeluje na temeljne usluge Društva. Na sjednici Uprave Društva dobio sam obavezu izrade Revizije poslovanja ACI Sail-a, tako da Vam na izravno pitanje u ovom trenutku ne mogu dati odgovor. Načelno, obzirom na covid okolnosti u kojima je projekt započet, mogu reći da će se nesporna ocjena o uspješnosti projekta moći dati tek po okončanju iduće turističke sezone.

Spomenuli ste na početku razgovora problem nedostatka radne snage. Postoji li on i u ACI-ju?

Već duže vrijeme u svijetu pa tako i u Hrvatskoj prisutni su lokalni i globalni trendovi koji generiraju problem deficita radne snage u turizmu. Prvi trend je rastuća potreba za sve većim brojem zaposlenika u turizmu, kao posljedica rasta udjela turizma u BDP-u. Drugi trend je sve manja baza potencijalnih zaposlenika koja svoj uzrok ima u padu nataliteta i starenju stanovništva, dok treći čimbenik predstavlja veliki utjecaj migracija kao posljedica globalizacije ekonomije. U okviru takvih okolnosti, u vezi s problematikom izmjene Kolektivnog ugovora za ACI d.d. s ciljem povećanja plaća i osiguranja boljih radnih uvjeta, Uprava ACI-ja praktički je završila pregovore s pregovaračkim timom sindikata ACI-ja. sindikati su korektno i argumentirano iznijeli svoje prijedloge i očekivanja, koja u ovom trenutku ne želim javno iznositi. Na temelju svih analiziranih parametara Uprava će donijeti odluku iza koje može stajati i s kojom će, uvjeren sam, radnici biti zadovoljni. Nesporno je da plaće treba uskladiti s trendovima na tržištu i trenutnim inflatornim pritiscima, vodeći pri tome brigu o zadržavanju financijske stabilnosti Društva. Mogu još samo reći da smo kao Uprava snažno usredotočeni na zadržavanje radnih mjesta i osiguravanje što boljih uvjeta za naše zaposlenike. To nam je jedan od prioriteta u poslovanju društva.

 

Uskoro krećemo s izradom studije kojom ćemo ispitati prostorno-planske, imovinsko-pravne i gospodarske pretpostavke niza potencijalnih luka nautičkog turizma

Uz sve nabrojano, ostaje li vam prostora da planirate nove akvizicije, nove lokalitete?

Želimo li da ACI zadrži svoju konkurentsku sposobnost i udio na tržištu nautičkog turizma, pored diversifikacije poslovanja nužno mora širiti i svoj nautički portfelj. U navedenom kontekstu uskoro krećemo s izradom studije kojom ćemo ispitati prostorno-planske, imovinsko-pravne i gospodarske pretpostavke niza potencijalnih luka nautičkog turizma.

Scroll to Top
Scroll to Top