Pag: Izvorište slavne paške čipke

Grad Pag

Otok Pag nastanjen je od najranijih vremena, a prvo sačuvano ime navodi rimski pisac Plinije: Cissa (Kissa), koje najvjerojatnije dolazi od ilirskog plemena Liburna. Hrvati su ga kasnije promijenili u svom jeziku prikladnije Caska, što je i danas ime jednog od naselja u Paškom zaljevu. Današnje ime Pag neki izvode iz grčke riječi pege, zbog izvora vode, a drugi iz latinske pagus, što znači selo. Tri je puta mijenjao lokalitet – stara Caska je potonula uslijed potresa, dok je stari Pag bio premali za širenje, a današnja lokacija je naseljena 1443. godine.

Plan gradnje i ulica napravio je jedan od najvećih hrvatskih graditelja, Juraj Dalmatinac, tako da je sve na svom mjestu: gradske zidine, kule, fortice, trgovi, crkve, samostani, palače i naseobine pučana. Drevni su se stanovnici Paga bavili trgovinom, ribolovom, stočarstvom, a bili su i mornari i proizvođači soli. Srednjovjekovni život obilježilo je i snažno rivalstvo sa Zadrom, zbog čega je značajna dodjela Povelje Slobodnog Kraljevskog grada koju je Bela IV dao 1244. godine. U Pagu je tako utemeljen i Zbornik običajnog prava, druga takva isprava u povijesti Hrvatske.

Galerija paške čipke

U samom središtu grada, na Trgu Petra Krešimira IV., uređena je Galerija paške čipke. Riječ je o jedinstvenom ručnom radu vrijednih i vještih žena iz Grada Paga za koji se nagađa da potiče iz drevne Mikene. U Pagu se čipka počela izrađivati potkraj 15. stoljeća za potrebe crkvenog ruha, a povijest pamti vrijeme kada su Paškinje odlazile na dvor Marije Terezije kako bi specijalno za nju šile čpku. Danas se zbog svoje iznimne vrijednosti nalazi na UNESCO popisu svjetske nematerijalne baštine, a hrvatsko Ministarstvo kulture proglasilo je kulturnim dobrom kolekciju čipke koju časne sestre paškog samostana sakupljaju više od 150 godina.

Gradske zidine

Visoki kameni bedemi Grada Paga bili su dodatno osigurani obrambenim kulama, teškim i lakšim artiljerijskim naoružanjem (bombardama i falkolnetima).Tako pomno opasan bedemima, Pag je imao nekoliko ulaza. Glavni se ulaz nalazio preko puta gradskog mosta. Živi spomenik porušenih bedema je Kula Skrivanat te sjeverni dio grada, gdje se mogu proučiti vidljivi ostaci gradskih bedema, dok je današnja zgrada gradske uprave zapravo preuređena topovska kula. Tijekom rekonstrukcije gradske rive pazilo se da ostanu naznačene konture porušenih bedema, koje se linijski vuku pročeljima obližnjih zgrada i kafića.

Kula Skrivanat

Bila je najsjevernija, a ujedno i prva obrambena kula gradske jezgre pri napadima s mora.  Jedina preostala od devet kula koje su branile Pag sagrađena je u 15. stoljeću. Tijekom daljnjeg razvoja grada, zbog nasipavanja okolnog područja, visina obrambenih zidova značajno je smanjena.  Neki ulazi u prostore katakombi i tunela koji su se nalazili u samoj utrobi kule zatrpani su, a danas uz nju prolazi šetnjica. U ljetnim mjesecima unutar prostora kule održavaju se razne turističke manifestacije.