Hrvatski turizam prolazi kroz transformaciju u kojoj održivost postaje jednako važna kao i poslovni rezultati
Na trećoj konferenciji u sklopu projekta Green Istria, održanoj u pulskom Hotelu Brioni, okupili su se relevantni stručnjaci te predstavnici ključnih institucija hrvatskog turizma. Tom prigodom raspravljali su o izazovima održivog razvoja ove grane gospodarstva na području Istre. Prvo izdanje ove konferencije bilo je posvećeno željeznici, dok je drugi susret obilježila poljoprivreda ove regije. U fokusu trećeg izdanja našao se održivi turizam, a prigodni razgovor otvorio je važna pitanja o budućnosti turističke infrastrukture u regiji koja broji pola milijuna turističkih kreveta na 200 tisuća stanovnika. Intenzivan rast smještajnih kapaciteta stvara pritisak na infrastrukturu, potvrdili su to i okupljeni stručnjaci. Također, brojke poput 11 tisuća građevinskih dozvola koje čekaju odobrenje svake godine kontinuirano potiču zabrinutost oko dugoročnog utjecaja na prostor i okoliš. Svoj obol konferenciji dao je i ACI d.d. kojeg je predstavljao član Uprave dr. sc. Ivan Herak. Gospodin Herak pritom je još jednom istaknuo važnu zadaću koju kompanija s ponosom pronosi, a to je predvođenje održivosti i zelene tranzicije nautičkog sektora cijele regije.
ACI stoji uz bok najkonkurentnijim akterima održivosti, dok u sektoru nautike istu predvodi
Uz dr. sc. Ivana Heraka konferenciji službenog naziva „Green Istria 2030: Održivi turizam“ u organizaciji Glasa Istre kao panelisti su prisustvovali i Boris Miletić, župan Istarske županije, Slavija Jačan Obratov, direktorica razvoja brenda i turističkih proizvoda HTZ, Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma, Sanja Cinkopaj Korotaj, direktorica TZ grada Pule te Vesna Cetin Krnjević, voditeljica službe u Sektoru za fondove EU, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. U uvodnom dijelu okupljenima su se obratili i Slavko Štefičar, ravnatelj Uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije pri Ministarstvu turizma i sporta te Tea Tidić, v.d. glavne urednice, Glas Istre.
„U ACI-ju veliku pozornost pridajemo upravo pitanju održivosti i u području nautičkog turizma smo apsolutni lider – ne samo u Hrvatskoj, već i na cijelome Mediteranu. Također, i predvodnik smo zelene tranzicije sektora nautike. To prije svega potvrđuju četiri zaslužena ISO certifikata, kao i međunarodno priznate Plave zastave koje se iz godine u godinu viju u svim našim cjelogodišnjim marinama“, započeo je svoje sudjelovanje na panelu dr. sc. Ivan Herak te dodao „Na ovakvo, prije svega odgovorno, ponašanje obvezuje nas činjenica da smo u većinski državnom vlasništvu i kao takvi, moramo služiti za primjer drugima. Također, s druge strane održivost postaje i bitan element konkurentnosti na tržištu.“
Član Uprave ACI-ja dotaknuo se i Tomas istraživanja o navikama nautičara iz 2022. godine te istaknuo: „Istraživanje je pokazalo da su okoliš i održivost na drugom i trećem mjestu odrednica koje preferira turistička potražnja. U tom kontekstu zelena tranzicija i turizam su u velikoj međuovisnosti. Naime, priroda i kulturno-povijesno nasljeđe elementi su koji najviše privlače turiste na našu obalu, a s druge strane, turizam znatno utječe na okoliš. Ipak, u jednom umjerenom odnosu ove dvije komponente su sigurno pomirljive“, zaključio je dr. sc. Herak.
Razvoj nacionalnog turizma u smjeru održivosti zajednički je cilj svih uključenih aktera
„Strategija održivog razvoja koju je usvojio Hrvatski sabor donijela je strateški okvir, a potom i zakonodavni. U međuvremenu su na snagu stupili i podzakonski akti vezani uz Zakon o turizmu koji doista mijenjaju dosadašnji način promišljanja i upravljanja turizmom. Zajedno sa zakonima koje donose druga nadležna ministarstva, koji govore o nekim drugim aspektima upravljanja našim prostorom i nekretninama te oporezivanju određenih djelatnosti, imamo okvir u kojemu svi pronalazimo zajedničku priliku za razvoj nacionalnog turizma. Istra je u tome predvodnik, kako u razvoju turizma, tako i u prepoznavanju turističkih trendova“, istaknuo je Slavko Štefičar, ravnatelj Uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije pri Ministarstvu turizma i sporta.
Govoreći o razvoju domaćeg turizma, posebice u sferi sveprisutne i nikad potrebnije održivosti župan Istarske županije Boris Miletić posebnu je pažnju posvetio privatnom smještaju i to onome u domaćinstvu. Njega pak ponajviše karakterizira prisutnost ljudi, odnosno vlasnika. „U daljnjem razvoju domaćeg turizma prije svega moramo razmišljati o našem lokalnom stanovništvu. Naime, ključ održivog turizma zadovoljstvo je lokalnog stanovništva. Ono što se u Hrvatskoj događa posljednjih nekoliko godina jest svojevrsni boom nekomercijalnog smještaja. Pritom uvijek volim istaknuti da je jedna od specifičnosti ne samo Istre, već i Hrvatske, privatni smještaj u kojemu ljudi žive 12 mjeseci u godini. To je smještaj u kojemu goste netko dočeka, a ne registriraju se preko platforme te preko iste uđu u smještaj“, zaključio je Miletić.
Hrvatski turizam u ovoj bi godini mogao premašiti prihode od 15 milijardi eura
Da je tema održivosti suštinska za sve, kako za buduće generacije, tako i za sve one koji trenutno žive u Istri, ali i u Hrvatskoj, naglasio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma. „Ova tema nije aktualna samo za Istarsku županiju, već i za cjelokupan nacionalni turizam, pa i turizam Mediterana. Vjerujem da većina ljudi zna da postoji životni ciklus svakoga proizvoda. Isto tako postoji i životni ciklus neke destinacije. Mi smo trenutno na vrhu, ali smo polako počeli ići prema dolje. Kako ne bismo nastavili taj trend, moramo poduzeti određene korake. Prije svega, svakako moramo poraditi za podizanju kvalitete privatnog, domaćeg smještaja.“
O konkretnim brojevima kojima se može pohvaliti hrvatski turizam ovom je prilikom govorila Slavija Jačan Obratov, direktorica razvoja brenda i turističkih proizvoda HTZ. „Podaci sustava e-visitor za listopad pokazuju da su naši rezultati za osam posto bolji od onih iz listopada prošle godine – kako u dolascima, tako i u noćenjima. Kada su dolasci u pitanju, ova je godina oko tri posto bolja od prethodne, dok je kod noćenja riječ o porastu od jedan posto. Ipak, ono što najviše raduje jest projekcija Hrvatske narodne banke koja govori da će prihod od turizma ove godine premašiti 15 milijardi eura. To je čak četiri posto više nego godinu ranije“, istaknula je Jačan Obratov te dodala: „Jedan od glavnih ciljeva novog strateškog marketinškog operativnog plana hrvatskog turizma jest distribucija, odnosno preusmjeravanje turističkog prometa iz destinacija koje su vršno opterećene tijekom ljetne sezone.“
Očuvanje okoliša za nove generacije ključ je održivosti kojoj stremi turizam budućnosti
Svi panelisti ove konferencije složili su se u jednom – turizam se kontinuirano razvija, a pred njim su promjene koje su sigurno veće od svega onoga što je ova grana gospodarstva do sada proživjela. „Svjedoci smo jedne nove, velike promjene u hrvatskom turizmu – više nije bitna samo isporuka dobrih poslovnih rezultata, već i okolišnih te društvenih pitanja saturacije prostora. Živimo neku novu paradigmu i usput jačamo ovaj stari proizvod hrvatskog turizma. Turizam je to koji smo naslijedili, ali ga sada polako moramo mijenjati – naročito u strukturi smještaja te ponudi proizvoda i usluga van turističke sezone. Sve su to proizvodi i usluge koji stvaraju dodanu vrijednost“, zaključio je dr. sc. Ivan Herak.
Foto: Milivoj Mijošek/Glas Istre
