Cres – uzbudljiv otok za izlete i avanture!

Neka upravo ACI marina Cres bude vaša sigurna polazišna točka s koje ćete se uputiti u otkrivanje ovog zanimljivog otoka.

Prvi poznati stanovnici otoka Cresa bili su Liburni, koji naseljavaju otok još u 7. st. prije Krista. U antičko doba Cres (koji se tada nazivao Crepsa) postaje važna luka i trgovačko središte, posebno drevni grad Osor, dok se utjecaj koji je ostavila Venecija u 14. st. još i danas vidi po pročeljima palača, crkava, gradskim tornjevima i vratima u glavnom središtu otoka, istoimenom gradu Cresu.

Otok Cres posjeduje jedinstvenu konfiguraciju prirodnog okoliša: sjeverni dio otoka pokriven je strmim i visokim stijenama te gustim hrastovim šumama i prirodno je stanište zaštićene ptičje vrste: bjeloglavog supa. Zbog tih je karakteristika idealna destinacija za avanturistički, istraživački i sportski odmor.  Južni dio obiluje šljunčanim plažama, uvalama i mediteranskom prirodom, što stvara uvjete za odličan odmor uz uživanje u sunčanju i kupanju.

Top destinacije na otoku Cresu

Plava Grota

Plava Grota je morska špilja koja se nalazi u uvali Žanje, podno mjesta Lubenice.  Špilja ima dva ulaza. Veći ulaz je malo udaljeniji od plaže, ali u njega se može ući plivajući ili vozeći sandolinu. Špilja je zanimljiva zbog svoje dužine od 20-ak metara i velikog unutarnjeg zračnog prostora. U unutrašnjosti špilje posjetitelje čeka pravi mali dragulj: šljunčana plažica!

Drugi uski ulaz nalazi se na dubini od nekoliko metara i u njega se može ući ronjenjem. Kroz pukotine u stijenama dopire svjetlost koja stvara veličanstven ugođaj za boravak i čini ovu špilju posebnom. Tijekom ljeta u kasnim popodnevnim satima sunce stvara poseban doživljaj igre svjetla i vode, što reflektira prekrasnu plavu boju u različitim nijansama, po kojoj je špilja i nazvana.

Nakon izlaska iz špilje koja je prirodno hladnija zbog slabije protočnosti sunca, možete se ugrijati i uživati na toplom morskom žalu.

Plaža Sv. Ivana kod Lubenica

U neposrednoj blizini uvale Žanje nalazi se predivna šljunčana plaža Sv. Ivan – jedna od najljepših skrovitih plaža na svijetu. Njemački časopis Bild svrstao je na 15. mjesto u konkurenciji od 40 najljepših plaža svijeta. Do plaže treba oko 40 min. spusta stazicom u stijeni, ali jednom kada stignete, poželjet ćete dugo ostati: more čiste smaragdne boje, bijeli sitni šljunak na plaži, u zaleđu zeleno raslinje, a ispred veličanstvena morska pučina: kao prizor iz raja!

Tramuntana

Tramuntana je sjeverni dio otoka Cresa, rijetko je naseljena, pokrivena uglavnom šumom, stijenama, špiljama i pašnjacima. Posebno je privlačna turistima-pustolovima, planinarima, speleolozima, šetačima i zaljubljenicima u prirodu.

Područje Tramuntane ističe se mjestima zaštićene prirode (specijalni rezervat) te arheološkim lokalitetima koji datiraju od prethistorije (Banićeva pećina) do antike i srednjeg vijeka (Beli, Dol). Posebnu zanimljivost čini 7 labirinata od kamenja i 7 poučnih staza, koji će zasigurno privući turiste željne znanja i duhovnih apiracija.

Naselje Beli

Beli je jedno od najstarijih creskih naselja s bogatom poviješću. Naselje akropolskog tipa smjestilo se na 130 m visokom brijegu iznad istočne obale sjevernog dijela otoka, na mjestu prethistorijske gradine i danas je to lijepo primorsko turističko naselje. U mjestu djeluje Eko centar “Caput Insulae” koji se intenzivno bavi očuvanjem prirodne raznolikosti i kulturno-povijesnog naslijeđa otoka Cresa.

Naselje Lubenice

Lubenice su predpovijesno naselje, staro oko 4000 godina, smješteno na strmoj litici iznad mora. Mjesto je ovalna oblika, a kroz njega, u smjeru jug-sjever prolaze dvije usporedne krivudave uličice. Grad je nekoć bio opasan zidinama, a ostaci se mogu vidjeti u sjevernom dijelu mjesta, gdje su i jedna od gradskih vrata. Ljeti se održava kulturna manifestacija “Lubeničke večeri”. Poznat je ples po imenu “lubeniška” s narodnom nošnjom od crne lepršave suknje, pregače, košulje, prsluka i marame.

Grad Osor

Osor je drevni grad na raskrižju kopnenoga i pomorskog puta, smješten na prevlaci što je nekoć spajala otoke Cres i Lošinj. Upravo je taj smještaj bio preduvjet za nastanak ovoga naselja, njegov procvat, a poslije i propast. Vladari i režimi koji su vladali Osorom zbog navedenih su razloga kontrolirali promet kroz grad te ubirali porez. Današnji je Osor grad- muzej sa brojnim spomenicima i arheološkim ostacima svoje burne povijesti.

Grad Cres

Cres je administrativno središte i najveće naselje na otoku Cresu. To je utvrđeni grad zgusnute urbane strukture, smješten na dnu dobro zaštićenog zaljeva. Povoljna pozicija u odnosu na pomorske putove i veze s velikim sjevernojadranskim lučkim centrima osigurali su Cresu vodeću ulogu na otoku.

Cres je nastanjen od prapovijesti, o čemu svjedoče prapovijesne gradine. Mjesto se razvija u srednjem vijeku, 1332. godine dobiva statut, a od 1459. godine, u vrijeme venecijanske uprave, preuzima od Osora funkciju gospodarskog i upravnog centra za cresko-lošinjski arhipelag.

Stara gradska jezgra, okružena zidinama u obliku pravokutnika s pet kula i nekoliko gradskih vrata, sačuvala je uglavnom do danas nekadašnji izgled. Grad je prepun prekrasnih renesansnih pročelja, palača i niz gotičkih i renesansnih crkvica.

Aktivni odmor na Cresu

Plovidba Kvarnerom pravi je užitak za sva osjetila: čisto plavetno more, brojni otoci, skrivene uvale, pitoreskna mjesta i luke bogate povijesti, turistička središta te odlična gastro ponuda. Za one koji vole ronjenje, tu su i ronilački centri, istraživanje olupina pod morem, kao i posjet nekim od najljepših plaža Kvarnera i Jadrana općenito.

Tijekom plovidbe Kvarnerom postoji velika mogućnost da ćete sresti dupine, jedne od rijetkih sisavaca koji stalno nastanjuju Jadran, a možete naići čak i na sredozemnu medvjedicu.

Cres – idealan za šetnje

Ljubitelj ste šetnji u prirodi, vožnje biciklom ili kajakom? Otok Cres idealno je mjesto za vas. Na Cresu postoji više od 300 km uređenih pješačkih i biciklističkih staza te preporučenih kajakaških ruta. Staze će vas odvesti do najskrovitijih dijelova otoka Cresa, zaselaka, vrhova, špilja i plaža.

Od lakih do teških – na Cresu postoje pješačke staze za svakoga

Pješačke staze na otoku Cresu u Hrvatskoj su različitih težina prohodnosti, od lakih stazica uz more do težih planinarskih putova. Šećući, vozeći bicikl ili ploveći kajakom, naići ćete na mnoge od oko 1400 različitih vrsta biljaka. Često ćete sresti ovce i magarce ili vidjeti bjeloglavog supa u letu.

Prijedlozi staza:

Cres – Sv. Salvadur – Sv. Blaž 

Dužina staze 12 km, 3 h, srednje teška staza 

Staza počinje na sjevernom dijelu grada Cresa i prolazi kroz stoljetne plantaže maslina uzduž starih kamenihzidića (gromača) koje su gradili stanovnici u prošlosti kako bi odvajali svoja od tuđih zemljišta. Hodajući dva sata dalje, stići ćete do crkvice Sv. Blaž i istoimene pješčane plaže

Sv. Salvadur – Uvala Gavza – Cres

Dužina staze 3,3 km, 1.30 h, srednje teška staza

Stazica počinje na križanju blizu crkve Sv. Salvadur i prolazi kroz plantaže maslina po kamenitom terenu sve do obale u uvali Gavza – od koje se možete stazicom uz more vratiti do Cresa.

Cres – Merag 

Dužina staze 4,5 km, 1.30 h, srednje teška staza

Staza počinje na sjevernom dijelu grada Cresa i vodi preko brežuljaka Cresa do ostataka crkve Sv. Bartolomej. Staza dalje vodi do maloga ribarskog sela Meraga.

Cres – Krčina – Loznati – Cres

Dužina staze 12 km, 3 h, srednje teška staza

Staza počinje u marini i vodi preko široke kamenite cestice, poznate pod nazivom Francuski put, do sela Krčina. Nastavlja se do sela Loznati odakle se pruža prekrasan pogled na planinu Velebit na obali. Otuda stazica vodi natrag u grad Cres.

Cres – Nedomišlje – Valun 

Dužina staze 12 km, 3 h, srednje teška staza

Vatrogasni put vodi do malog sela Valuna. Uz lagani hod po kamenitim stazicama kroz plantaže maslina zaotprilike 4 sata stići ćete u uvalu Nedomišlje.
Za sve šetače bitna je činjenica da na cijelom otoku Cresu nema zmija otrovnica, tako da nema straha od tih gmazova. Legenda kaže da je zmije otrovnice prokleo sv. Gaudencije, zaštitnik Osora, tako da ih ni dandanas nema na otoku.

Ljeti su velike vrućine pa je potrebno opskrbiti se dovoljnim količinama vode ako se upuštate u dulje šetnje ili vožnje biciklom.

Upoznajte svog dobrog dupina!

Isplovite iz ACI marine Cres i možda se i vama osmjehne sreća da u moru ugledate dobrog dupina.

Dobri dupin (latinsko ime mu je Tursiops truncatus) je morski sisavac i spada u skupinu kitova zubana, ima hidrodinamični oblik tijela tamnoplave do sivkaste boje na leđima, svijetlo sive na bokovima i bijele na trbuhu. Dupini narastu od 2 do 4 metra, a teški su između 100 i 150 kg. Jedinke u Jadranu narastu najviše do 3 metra i žive oko 30 godina.

Žive u skupinama od 3 do 4 jedinke iako se mogu sresti i skupine od 30-ak jedinki, ali vrlo rijetko. Dobri dupini udišu zrak pa povremeno moraju izlaziti na površinu. U potrazi za hranom mogu ostati ispod površine 4 – 5 minuta.

Dobri dupini hrane se u jatima loveći ribu, oni lošinjski posebno vole bijelu ribu: osliće, trlje, ušate i sl. U lovu, kao i u svakidašnjem životu, komuniciraju i koriste se eholokacijom, visokofrekventnim zvukovima za traženje i hvatanje plijena i za dobivanje akustične karte njihova okoliša.

Dupini postaju spolno zreli tek s 10 godina. Kako žive 30-ak godina, a razmnožavaju se svakih 3 – 5 godina, mogu imati vrlo mali broj mladunčadi. Upravo zbog slabog nataliteta dobri dupin je ugrožen i ne može obnoviti populaciju. Majka nosi mlado 12 mjeseci i nakon toga ono živi s njom sljedećih 3 – 5 godina. Nakon toga mlado se odvaja od majke te se mladunci udružuju u manje skupine. Upravo su te skupine najzaigranije i radoznale pa se često približavaju brodovima i izvode razne vratolomije.

Zanimljivo je da dupini spavaju, i to samo jednom polovinom mozga i jednim okom uvijek budnim. To je zato što žive u otvorenom okruženju mora te su stoga uvijek u opasnosti.

Dobri dupini međusobno si pomažu u lovu, kod poroda i u bolesti. U slučaju da se neki dupin ozlijedi, ostali mu priskaču u pomoć, podupiru ga i iznose na površinu vode kako bi došao do zraka.

Ako želite pomoći u zaštiti dobrih dupina, možete usvojiti vlastitog dupina.

Bjeloglavi sup – odana „obiteljska“ ptica grabljivica

Bjeloglavi supovi su ptice grabljivice koje pripadaju skupini strvinara, zaštićena su vrsta, a otok Cres je njihovo idealno prirodno stanište. Jedne su od najvećih ptica koje lete, narastu od 93 do 110 cm u visinu, teže od 7 do 12 kg, a raspon krila im je od 235 do 290 cm.

Supovi su nježni i vjerni životni partneri; nakon što odaberu svog partnera s njim ostaju do kraja života. Žive u kolonijama od više parova te se gnijezde, hrane i odmaraju zajedno. Gnijezda grade na liticama iznad mora, od grančica, suhe trave i vune. Ženka snese samo jedno jaje godišnje, a na njemu sjede oba roditelja. Ptić se izlegne nakon 2 mjeseca i ostaje u gnijezdu gotovo 4 mjeseca i za to se vrijeme roditelji brižno brinu o njemu.

U mjestu Beli, na istočnoj strani otoka Cresa, nalazi se ekološko-istraživački centar za zaštitu prirode „Caput insulae“. Centar se bavi zaštitom te vrlo ugrožene vrste ptica kojoj prijeti izumiranje. Trudom i djelovanjem Centra uspjelo se utjecati da se obitavališta bjeloglavih supova na Cresu proglase ornitološkim rezervatima.

Odlučite li se ugledati na creskog bjeloglavog supa, možda i Vi savijete Vaše nautičko gnijezdo u ACI marini Cres.